|
Stari grad Onogošt, nastao u IV vijeku kao rimsko
vojno utvrđenje na raskrsnici važnih putnih pravaca koji su
povezivali uže teritorije i susjedne oblasti, dobro situiran
na prirodnom stjenovitom humku u polju izmedu Studenackih glavica
i Trebjese, živio je kroz tri velika perioda ljudske civilizacije.
Kroz vjekove biva rušen, obnavljan i dograđivan, mijenjajuci
izgled i gospodare, svjedočeći o krupnim društvenim i istorijskim
kretanjima i promjenama vremena u kojima je opstajao i kao rimski
kastrum, i kao objekat u sistemu odbrane čitave oblasti u srednjem
vijeku, kao centar Župe u vrijeme procvata slovenskih država
i napokon, kao utvrđeni turski grad. Od svog nastanka gotski
Anagastum i srednjovjekovni Onogošt bio je aktivna tvrđava sve
do odlaska posljednjih osvajača.
Zidovi grada vremenom postaju
tijesni za sve one koji su u njemu tražili utočište, pa se počinje
sa gradnjom ispod gradskih zidina i spontano nastaju prva naselja
u polju - začeci današnjeg grada. Zato se postanak i razvoj grada
moraju vezati za staru gradsku tvrđavu i pored činjenice da je,
još mnogo prije njenog nastanka, negdje u nikšićkom polju postojala
rimska naseobina Anderba, koja je netragom nestala i o čijoj lokaciji
nema neposrednih izvora.
Oslobođenje od Turaka 1877. godine dovodi nove
naseljenike, daje nove impulse, osjeća se novi duh, pokazuje se
volja i riješenost za "novo dobro Crne Gore, koja će se,
pored starodrevnog junaštva, ovjenčati još i zracima kulture i
civilizacije". Ovakva orijentacija znacila je želju za novim
gradom pored "stare i trule" turske kasabe. Ta želja
je ostvarena izradom prvog regulacionog plana 1883. godine koji
predstavlja osmišljen koncept formiranja grada čvrste urbane strukture
primjenom modela na renesansno - baroknoj šemi idealnih gradova.
Svojom dispozicijom plan sugeriše pravce i vizure na prepoznatljive
unutrašnje i spoljnje orijentire i dominante na koje će se vezati
proces urbanizacije.
Plan je po nalogu kralja Nikole izradio inženjer
Josip Slade.
Prve tri decenije nakon donošenja plana karakteriše
izraziti privredni i društveni uspon, razvoj zanatstva i trgovine,
nastajanja niza kulturnih i prosvjetnih ustanova i društava i
intenzivna urbanizacija. Grad je formirao svoju okosnicu, a izgradnjom
niza reprezentativnih objekata (Saborna crkva, Dvorac, kompleks
parkova, Carev most) uspostavljeni su važni gradski reperi. Izgrađen
je Gradski trg sa šest ulica koje se u njega ulivaju i formirano
nekoliko stambenih blokova duž ulicnih poteza. Kuće su prizemne
ili jednospratne, jednostavne, mirne i skladne arhitekture, bez
posebnih arhitektonskih vrijednosti, ali sa odlikama vrijedne
urbane i ambijentalne cjeline.
Grade se putevi i mostovi, ostvaruju se veze
sa svijetom.
Poslije oba svjetska rata obnovljene su porušene
građevine i nicale nove, podizana zavjesa na pozorišnoj sceni,
štampane knjige, novine i casopisi. Naročito poslije II svjetskog
rata Nikšić je desetorostruko porastao i postao jedan od industrijskih
centara Crne Gore i značajno središte umjetničkog i kulturnog
stvaralaštva i brojnih prosvjetnih ustanova.
|
|
